Prije više od pet stoljeća stvari nisu izgledale baš tako i nikako se nije činilo da će knjige preplaviti svijet i promijeniti način života ljudi. Tijekom 14. stoljeća zbog naglog razvoja trgovine i obrta te pojave novoga građanskog sloja, zapadna i južna Europa doživjele su veliki gospodarski procvat koji je omogućio veliki zamah novom pogledu na život i svijet – humanizmu. Posebice u talijanskim gradovima, koji postaju središta humanista, ovozemaljski život i sam čovjek došli su u središte interesa umjetnika i znanstvenika, koji su težili antičkim idealima. Za razliku od srednjovjekovnog svijeta, koji je u središte stavljao crkvu te vjerske savjete i naputke za svakodnevni život, a obrazovanje kao i pismenost bili su rezervirani isključivo za bogati sloj odnosno obrazovano svećenstvo.

O svemu tome, a posebno o velikim ljudima knjige iz našega kraja govorio je danas ispred Doma za starije i nemoćne u Buzetu gospodin mr. Božo Jakovljević.

Naučio nas je da je Sv. Jeronim koji je preveo Bibliju sa hebrejskoga  i grčkoga na latinski jezik bio upravo iz Istre, iz Zrenja; da je Stjepan Konzul Istranin rođen u Buzetu također pisao knjige te da je prvu hrvatsku tiskanu knjigu Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine dao tiskati Jurij Žakan iz Roča. Spomenuo nam je i Šimuna Grebla iz Nugle koji je zaslužan za mnoga književna djela, npr. Tumačenje muke Kristove iz 1493. godine, Kvadriga (1493.) i Kvarezimal (1498.).